Čovjek je na stazi napretka, koristeći znanstvena dostignuća i primijenjenu tehnologiju, značajno devastirao prirodu. Razmjeri te devastacije su toliki, da se nad čovječanstvo nadvilo pitanje opstanka čovjeka i života na Zemlji uopće. Uvid u nerazumno iscrpljivanje neobnovljivih prirodnih resursa, te interveniranje na mikrorazini u molekularne temelje prirode, tempom koji diktira tržišni profit, tjera nas da korigiramo naš odnos prema prirodi, a samim tim i naše međusobne odnose. To se posebno odnosi na tehnološki najmoćnije sredine, dakle SAD i zemlje zapadne Europe. Proizvedeno otuđenje čovjeka od prirode i od samog sebe, prostor je upliva nove, ekološke svijesti o neraskidivom odnosu čovjeka i prirode, odnosno o međuovisnoj vezi svih životnih oblika unutar biosfere. Promišljanja o tim problemima iz perspektiva modernih znanosti, bilo društveno-humanističkih ili pozitivističko-prirodnih, iznjedrila su znanstvenu disciplinu - bioetiku. Kao specifična etička disciplina, bioetika u sferi ekološke svijesti, definira smjernice ljudskog djelovanja, koje, u najmanju ruku, ne bi trebalo narušavati cjelovitost raznolikih životnih procesa na Zemlji. Bioetički kontekst postaje također svojevrsno mjesto susreta različitih argumentacija kriterija za redefiniranje znanstvenih paradigmi. Prije svega, radi se o težnji ka korigiranju isključivosti antropocentrističkog stava, koji je subjekt racionalnog i analitičkog trošenja i zagađivanja prirode svedene na mehaničko strukturirani resurs. U takvoj konstelaciji racionalno je ono što je funkcionalno, a funkcionalno je ono što ima pozitivnu ulogu u ostvarivanju ciljeva nositelja moći. (Cifrić, 2000, 15) Pragmatičnost, praktičnost, korisnost modernog svijeta podupiru takove orijentacije u znanosti i obrazovanju, pa se humanističke ideje često marginaliziraju. (Cifrić, 2000, 15) Bioetička problematika potiče tzv. normativnu ofanzivu (Kalanj, 1998, 66), a u kontekstu intenzivne potrage za etičkim osloncem u vrijeme nejvećeg prosperiteta tehnoznanosti ona je najeksplicitnija etizacija znanosti. (Kalanj, 1998, 59)
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU, Zagreb, 2001 бр. страница: 11,
Датум објаве: 2010-03-04 11:09:22
.doc - тип фајла (110.50 KB)
Цена: 5.00 €
Број рада: 1043 (код поруџбе и уплате обавезно се позвати на овај број)
Подели са другима:
Pise da je poslednja lista sacuvana u: kursnalista/kursne_liste/kursna178.csv Postoji ta poslednja lista!
.doc - тип фајла (110.50 KB)
Подели са другима: 
